KALENDAR PRSTENA

     Kalendar koji je korišćen u ovoj knjizi u osnovi je isti onaj koji je predložio Isak Asimov u svom eseju 'Slab izgovor', i koji se nalazi u njegovoj zbirci eseja Mesečeva tragedija. Jedina bitnija izmena koju sam izvršio u Asimovljevom Svetskom kalendaru godišnjih doba, onako kako ga je predložio, jeste da sam zadržao imena godišnjih doba. (Asimov je predlagao da se godišnje četvrti označavaju sa A, B, C i D, što bi, siguran sam, bilo veoma primenljivo i zgodno, kada se ljudi budu navikli na to. Međutim, za potrebe ove priče odlučio sam da zadržim imena godišnjih doba, sa njihovim jasnim i neposrednim značanjem.)
     Ovaj kalendar ima nekoliko prednosti u odnosu na sadašnju odvratnu papazjaniju kojom se služimo za obeležavanje godišnjih tokova. Nedelja (prema sadašnjim nazivima dana u sedmodnevnom razdoblju) uvek je prvi dan u sedmici; prvi, a zatim osmi, pa petnaesti i tako dalje, i prema tome možete, prema datumu, odrediti koji je dan u nedelji. Četiri 'meseca' su svi iste dužine. Kalendar za celu godinu je samo jedno jedino parče hartije koje sadrži devedeset jedan dan, od kojeg se sastoji dati mesec, ili godišnja četvrt. I najzad, ne treba vam novi kalendar svake godine; godina se prosto ponavlja.
     Samo jedna godišnja četvrt, proleće, ima više od devedeset jednog dana. Proleće ima devedeset dva, i tako ukupan zbir dana u godini iznosi 365. Devedeset drugi dan se ne broji kao dan u nedelji. Svake prestupne godine, jesenja četvrt takođe sadrži devedeset drugi dan, koji se isto tako ne ubraja među dane u nedelji. Četiri godišnje četvrti su, po redu, zima, proleće, leto i jesen.

     KALENDAR MESECI, IZMENJENI ASIMOVLJEV KALENDAR

     1 2 3 4 5 6 7
     8 9 10 11 12 13 14
     15 16 17 18 19 20 21
     22 23 24 25 26 27 28
     29 30 31 32 33 34 35
     36 37 38 39 40 41 42
     43 44 45 46 47 48 49
     59 51 52 53 54 55 56
     57 58 59 60 61 62 63
     64 65 66 67 68 69 70
     71 72 73 74 75 76 77
     78 79 80 81 82 83 84
     85 86 87 88 89 90 91

     Metrički dan je moj vlastiti izum. To je dan dugačak koliko i naš sadašnji dan - iako se Zemljina rotacija usporava, ona to čini gotovo neprimetno, i tokom hiljada godina - koji je podeljen u deset metričkih sati; svaki metrički sat je zatim podeljen na sto metričkih minuta, a svaki metrički minut na sto sekundi.
     Radi lakšeg izračunavanja slede sledeće jednakosti standardnih i metričkih vremenskih jedinica:

     Jedan metrički sat = 2,4 standardna sata.
     Jedan metrički minut = 1,44 standardna minuta.
     Jedan metrički sekund = 0,864 standardnih sekundi.

     Decimalni dan (zajedno sa decimalnim kalendarskim sistemom koji je, u poređenju sa Asimovljevim Svetskim kalendarom godišnjih doba, lošiji) zaista je bio u upotrebi u Francuskoj, počev od 1792. godine, i upotrebljavao se trinaest godina, sve dok ga Napoleon nije ukinuo i zamenio sistemom merenja vremena koji se tada, kao i sada, upotrebljava u celom svetu. Samo dva stoleća kasnije, ja sam uspeo da ga ponovo izmislim na svoj način.

     DKM